Najnovije Vijesti

July 4, 2019

Koji je tvoj nasretniji i najvažniji dan u životu?

Koji je tvoj nasretniji i najvažniji dan u životu? Je li to možda dan vjenčanja, ili dan mature, ili dan kad si diplomirao/la na fakultetu, ili […]
July 4, 2019

Tražila sam ljubav…

Nekoć sam mislila da je ljubav dodir, poljubac, zagrljaj. Da je ljubav ono kad se osamite, pa se prepustite strastima. Zaljubila sam se, zavoljela sam momka […]
July 2, 2019

Čestitim djevojkama

Ako mladić uspije da te ubijedi, oboje možete uživati nekoliko sati, a zatim on zaboravlja na tebe, dok ti zauvijek patiš! On jednostavno prelazi na sljedeću […]

ISLAMSKI ŠARTI

PRVA GLAVNA ISLAMSKA DUŽNOST – KELIME-I ŠEHADET

Prva i glavna islamska dužnost je Kelime-i šehadet koji glasi: EŠ-HEDU EN LĀ ILĀHE ILLELLĀH, VE EŠ-HEDU ENNE MUHAM­MEDEN ABDUHŪ VE RESŪLUHŪ, što znači:

Ja vjerujem i očitujem da nema drugog Boga osim Allaha i vjerujem i očitu­jem da je Muhammed savršeno predan Allahu i Njegov poslanik.

Muhammed s.a.w.s

Šehadet znači tvrditi ono što vjerujem a to i izjaviti (očitovati pred drugim lju­dima). Šehadetom se tvrdi i očituje pripadnost islamu. Kelime-i šehadet ima dva dijela: očitovanje vjere u Božiju jedinost i oči­tovanje vjerovanja u Muhammedovo a. s. poslanstvo.

DRUGA GLAVNA ISLAMSKA DUŽNOST – NAMAZ (SALAT)

Druga islamska dužnost je dnevno klanjati propisane namaze. Namaz je muslimanska obaveza koja se vrši svaki dan klanjanjem i uče­njem na propisani način. Svaki dan treba klanjati pet namaza, i to: sabah, podne, ikindiju, akšam i jaciju. Svaki namaz ima svoje vrijeme. Namaz je propisan od Allaha dž.š. i ima šest dijelova. Ti sastavni dijelovi namaza su: početni tekbir, stajanje, učenje Kur´ana, pregibanje, spuštanje lica na zemlju i sjedenje. Ovih šest dijelova čine oblik namaza.

Stajanje, pregibanje, spuštanje lica na zemlju i sjedenje su tjelesne rad­nje i treba ih naučiti vježbanjem. Jedno stajanje, jedno pregibanje i dva spuštanja lica na zemlju čine jedan rekāt namaza. Namaz može imati dva, tri ili četiri rekata.

ČETVRTA GLAVNA ISLAMSKA DUŽNOST – DAVATI ZEKAT

Četvrta glavna isiamska dužnost je zekat, obavezni vjerski doprinos. Zekat je obavezno davanje jednog dijela iz viška imovine siromašnim musli­manima i muslimankama ili u druge korisne svrhe islamske zajednice u cilju postizanja Allahova zadovoljstva. Zekat se daje na imovinu koja pretječe od osnovnih potreba za život (ni­sāb). Zekat se daje na novac, dragocjenosti (nakit, zlato, srebro), trgovačku robu, živo blago (stoku) i ostale vrijednosti. Imovina koja spada u zekat dijeli se u toku godine do vrijednosti od 2,5% od te imovine. Vlasnici zlata i srebra dužni su dati zekat ako budu imali u vlasništvu više od 90,6 grama zlata ili 641,5 grama srebra.

Zekat na živo blago podliježe zekatu više od 30 goveda ili 40 ovaca. Ze­kat na ostalu robu – žito, brašno, posteljina, odjeća, namještaj i sl. ako je na­mijenjeno za trgovinu procjenjuje se u vrijednosti zlata i srebra ili gotovog novca i na to se daje 2,5%. Zekat na žito, voće i povrće daje se odmah i to 10% od ubranog (ušr). Zekat se može dati: onima koji nemaju ništa od imovine, siromašnim li­cima ako imovina koju posjeduju nije dovoljna za njihovo izdržavanje, putni­cima koji nemaju sredstava za povratak kući, zaduženim licima koja ne mogu otplatiti dug, te za vjerske aktivnosti koje nemaju drugih izvora sredstava.

TREĆA GLAVNA ISLAMSKA DUŽNOST – POSTITI MJESEC RAMAZAN

Treća glavna islamska dužnost je ramazanski post. Ramazanski post znači uz ramazan se ustegnuti od jela, pića, pušenja i spol­nog uživanja od prije zore do zalaska sunca, u svrhu odanosti Bogu dž. š. Postiti je dužan svaki musliman i muslimanka koji je punoljetan i zdrav. Ramazanski post se zanijeti ovako: „Ja odlučih postiti ramazanski post u ime Allaha.“ Ramazanski post se obično zanijeti prije zore, poslije noćnog ručka kad se i zaposti. Ramazan je mjesec ibadeta, dobročinstva i vjerskog preporoda. U dža­mijama se uči i tumači Kur’an, a kod kuće se pomažu siromašni, dočekuju i posjećuju rođaci, komšije i prijatelji.

Noću uz ramazan klanja se teravih-namaz. U toku dana razlikujemo dva osnovna termina: sehur – vrijeme početka posta, i iftar –čas kada treba pre­kinuti post. Musliman zaposti tako što opere usta i zube i učini nijet, a omrsi se obično učeći Bismillu i najčešće vodom ili hurmama. Za vrijeme posta treba se čuvati i svih hrđavih djela, što više besposlena razgovora. Post će biti pokvaren ako se nešto pojede, popije, zapali cigareta i sl. Ako u zaboravu učinimo nešto što kvari post, post neće biti pokvaren. Čovjek koji uz ramazan ne posti griješan je i treba da kasnije naposti rama­zan. Krajem ramazana daje se siromašnim muslimanima određena materi­jalna pomoć, dar u novcu ili namirnicama. To darivanje zove se sadekatul-­fitr, a može se dati i za potrebe Islamske zajednice. Dvadeset sedma noć ramazana zove se Lejletul-kadr i to je najsvetija noć u godini jer je u njoj počela objava Kur’ana azimu šana. Po završetku ramazana nastupa Bajram kao blagdan muslimana poslije ispunjenih vjerskih dužnosti.

PETA GLAVNA ISLAMSKA DUŽNOST – HADŽDŽ OBAVITI

Peta glavna islamska dužnost je hadž izvršiti tj. Ka’bu jednom u životu posjetiti kome je tome moguće. Allah dž.š. u Kur’anu poziva sve muslimane i muslimanke da posjete Ka’bu i izvrše propisane obrede hadža ako zato imaju mogućnosti. Tako uz­višeni Kur’an kaže: „Ljudi koji imaju mogućnost dužni su u ime Allaha posje­titi Ka’bu.“ Hadž se obavlja uoči i u vrijeme Kurban-bajrama.

Hadž ima tri osnovna farza koja mora svaki hadžija izvršiti i to: ihram obući (ihram se sastoji od dva čista ogrtača za muškarce, a žene po­krivaju i glavu); boraviti na Arefatu deveti dan zul-hidžeta, tavafi zijaret tj. počasni obilazak oko Ka’be u danima Kurban-bajrama. Žena koja odluči da obavi hadž treba da bude u društvu svoga supruga ili bližeg rođaka sa kojim ne može stupiti u bračnu zajednicu ili da bude u dru­štvu žena koje zajedno putuju na hadž.

Namaz
Stub vjere

Pravi, karakterni musliman, od trenutka kada shvati i prihvati vjeru, on svoje srce veže za namaz i ništa ga od namaza ne može odvojiti.

Pogledaj Video